Skupovi Društva i Dani teorije glazbe
Društvo je osnovano zbog boljitka teorije glazbe i bilo je sasvim jasno da se o toj temi mora razgovarati u što većem sastavu i u formi stručnih skupova. Tako je već i sam osnutak Društva zapravo bio I. stručni skup, jer su nazočnima bila ponuđena i stručna predavanja. Redom:
Na I. skupu, 1. ožujka 1997., održana su dva stručna predavanja:
1. “Tajna” (ne)uspjeha u nastavi solfeggia (dr. sc. Pavel Rojko)
2. Solfeggio u zahtjevima prijamnog ispita na Muzičkoj akademiji (prof. Vera Kaić)
Na II. skupu, 24. svibnja 1997., održano je predavanje:
1. Što o nastavi solfeggia moraju znati (i prihvatiti) učitelji glazbenih instrumenata i roditelji učenika (Tihomir Petrović, prof.). Zatim je prikazana razredna nastava solfeggia:
a) metodom funkcionalne muzičke pedagogije (1. razred o. š., nastavnik Aida Tavčar, prof.)
b) relativnom metodom (3. razred o. š., nastavnik Jadranka Katalenić, prof.)
c) apsolutnom metodom (4. razred o. š., nastavnik Nadia Miletić, prof.)
Na III. skupu, 29. studenog 1997., održana su četiri predavanja:
1. Tonika-do metoda u nastavi solfeggia (prof. Vera Kaić)
2. Metoda funkcionalne muzičke pedagogije u nastavi solfeggia (Marija Haluza, prof.)
3. Posebnosti uporabe francuskog nazivlja tonova pri pjevanju u nastavi solfeggia (Tihomir Petrović, prof.)
4. Hrvatsko glazbeno nazivlje (dr. sc. Nikša Gligo)
Na IV. skupu, 23. svibnja 1998., održana su predavanja:
1. Program harmonije i pitanja njegove realizacije (izv. prof. Haris Nonveiller)
2. Metodički aspekti nastave harmonije (dr. sc. Pavel Rojko)
3. Izvješće o nastavi harmonije na moskovskoj Centralnoj školi (prof. Vera Kaić)
4. Problemi nazivlja u poduci harmnije (dr. sc. Nikša Gligo).
Na V. skupu, 20. veljače 1999., održan je stručni seminar vezan uz nastavu polifonije.
Tom je prigodom skladatelj Ruben Radica, redovni profesor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, ukratko ukazao na obrazovne ciljeve i različite pristupe učenju kontrapunkta. Težište prvoga dijela skupa bila je izrada dvoglasnih i troglasnih primjera na ploči uz nadzor, primjedbe i tumačenja prof. Rubena Radice. U nastavku skupu se pridružio akademik Anđelko Klobučar, redovni profesor i u to doba pročelnik teorijskog odsjeka Muzičke akademije. Svojim odgovarima na postavljena pitanja akademik Klobučar vrlo je jasno i argumentirano ograničio opseg i način upoznavanja baroknoga kontrapunkta u srednjoj glazbenoj školi.
Na VI. skupu, 27. 11. 1999., održana su predavanja:
1. Obrazovanje i odgoj kroz nastavu povijesti glazbe u srednjoj glazbenoj školi (Tatjana Rožanković, prof.)
2. Kako sadržaj predmeta Povijest glazbe u 210 sati kroz 3 godine obrazovanja (Nadia Miletić, prof.)
3. Historija – povijest – slušanje/izvođenje (dr. sc. Nikša Gligo)
4. Uloga povijesti nacionalnih glazbi u kontekstu opće povijesti glazbe (dr. sc. Eva Sedak)
5. Sudbina glazbene umjetnosti u gimnazijskom obrazovanju (mr. sc. Marija Janaček-Buljan)
6. O udžbenicima Glazbeni susreti II., III. i IV. vrste i mogućnosti njihove primjene u glazbenim školama (Nataša Perak-Lovričević, prof., Ljiljana Šćedrov, prof.)
7. Doživljaj oblika i povijesnog određenja glazbe u predškolskom odgoju (mr. sc. Heda Gospodnetić)
8. O programu predmeta Glazbeni oblici i njegovoj realizaciji. Zadaća, cilj i sadržaj predmeta Upoznavanje glazbene literature (Tihomir Petrović, prof.)
9. O sadržaju predmeta Glazbeni folklor (dr. sc. Grozdana Marošević)
10. Folklorna glazbala kao odrednice hrvatskoga kulturnoga identiteta kroz povijest – predavanje i prikaz svirke na glazbalima (mr. sc. Krešimir Galin). Uz ovo su predavanje učenici G.š. Vatroslava Lisinskog iz Bjelovara izrađivali jednostavna glazbala i na njima nakon toga zasvirali, zajedno s mr. Galinom.
Na VII. skupu, 24. 11. 2001., program je bio ovaj:
1. Prikaz nastave solfeggia REA metodom (Oliver Oliver, prof.)
2. Skupština Društva
3. Kako pobuditi interes učenika za glazbene teorijske predmete? (Tihomir Petrović, prof.)
4. O studiju glazbe na Umjetničkoj akademiji u Splitu (mr. sc. Vedrana Milin-Ćurin)
5. Promocija knjiga: J. Jerković: Osnove dirigiranja I – Taktiranje, Osnove dirigiranja II – Interpretacija, Osnove dirigiranja III – Literatura; I. Golčić: 999 glazbenih tema iz glazbene literature; E. Meynell: Mali ljetopis Anne Magdalene Bach; T. Petrović: Od Arcadelta do Tristanova akorda. O svim knjigama govorit će Tihomir Petrović u nazočnosti autora.
6. Promocija notnih zbirki objavljenih u ozračju obilježavanja tristote obljetnice zbornika Cithara octochorda (Beč, 1701.): Tihomir Petrović: Hrvatske crkvene popijevke; fra Ivo Peran: Osam pučkih misa kroz liturgijsku godinu. O zborniku Cithara octochorda govorit će fra Izak Špralja, a notne će zbirke predstaviti autori, fra Ivo Peran i Tihomir Petrović.
Tijekom 2002. godine Društvo je krenulo prema članstvu, jer bilo lakše predavače poslati k članstvu, nego pozivati sve zainteresirane u ZG. Tijekom VII. skupa Društva, 24. studenog 2001. iskazan je velik interes za REA metodu u nastavi solfeggia, autora Olivera Olivera, prof. iz Zagreba. Stoga se, sukladno preustroju rada Društva, organiziralo predavanja i glazbene radionice s istom temom, kako slijedi:
1. Zagreb: 26. 02. 2002., 13. 03. 2002. i 20. 03. 2002. (pred 18 nastavnika i mnogo učenika)
2. Šibenik: 27. i 28. 03. 2002. (za 9 nastavnika i osamdesetak učenika)
3. Varaždin: 10. 04. 2002. (za 10 nastavnika i sedamdesetak učenika)
4. Split: 13. i 14. 05. 2002. (za 15 nastavnika i profesora te stodvadesetak učenika i studenata)
5. Pula: 16. i 17. 05. 2002. (za 12 nastavnika i devedesetak učenika)
6. Osijek: 11. i 12. 10. 2002. (za 15 nastavnika i osamdesetak učenika)
7. Rijeka: 4. i 5. 11. 2002. (za 8 nastavnika i devedesetak učenika)
8. Bjelovar: 27. 11. i 4. 12. 2002. (za 17 nastavnika i sedamdesetak učenika)
Godine 2003. i dalje kao glavni cilj djelovanja Hrvatskog društva glazbenih teoretičara ističem stručno usavršavanje učitelja i profesora glazbenoteorijskih predmeta. Nakon mnogobrojnih seminara i radionica koje su tijekom proteklih godina vodili istaknuti hrvatski glazbeni pedagozi, odlučio sam pozvati predavača međunarodnog ugleda te su organizirana dva seminara vezana uz nastavu dvaju glavnih teorijskih predmeta u glazbenoj školi – solfeggia i harmonije. Pozvana je prof. Elena Nikolajevna Abizova, predavač solfeggia i harmonije te metodike obaju predmeta, autorica mnogobrojnih udžbenika za poduku tih predmeta te šefica Katedre za glazbeno-teorijske predmete na Centralnoj specijalnoj muzičkoj školi pri Konzervatoriju «P. I. Čajkovski» u Moskvi. U želji da njezina predavanja budu dostupna što je moguće širem krugu zainteresiranih, seminari su održani
1. u Zagrebu, 17., 18. i 19. listopada 2003. (za stotridesetak nazočnih)
2. u Splitu, 20., 21. i 22. listopada 2003. (za osamdesetak nazočnih)
Godine 2004. organizirano je stručno usavršavanje za nastavnike, u Zagrebu:
I. Dana 5. 5. 2004.
1. Zašto Polifonija?
2. Prikaz nastave Polifonije na MA u Zagrebu (nekad i danas) te na drugim
europskim učilištima (Austrija, Italija, Slovenija).
3. Upoznavanje s literaturom, kojom se ostvaruju obrazovni ciljevi nastave.
4. O vertikali obrazovanja predmeta Polifonija, tj. što od sadržaja obraditi u
srednjoj školi, a što ostaviti za studij.
5. Praktični rad; rješavanje primjera prema zahtjevima ovogodišnjega
razredbenog ispita za upis na MA u Zagrebu.
Predavač: Berislav Šipuš, skladatelj i dirigent, docent MA u Zagrebu:
II. Dana 23. 10. 2004.
1. Harmonija, predavač: prof. Haris Nonviller
Godine 2005. su sjedinjene forma okupljanja u Zagrebu i odlazaka predavača ka zainteresiranima da čuju ponešto vezano uz teoriju glazbe. Razna su predavanja ponuđena svim glazbenim školama u Hrvatskoj i susjedstvu te bi predavač odlazio prema pozivima, a u Zagrebu bi se održala centralna svečanost i stručni skup članova. Tako su nastali Dani teorije glazbe, manifestacija koja bi se održavala tijekom rujna i listopada svake godine, a katkada i kroz mjesec studeni.
Već 1. dane teorije glazbe, u jesen 2005., ispunila je promocija prijevoda knjige H. H. Eggebrechta: Bachovo Umijeće fuge i nekoliko predavanja, na četiri mjesta u Zagrebu, te izložba literature za glazbeno obrazovanje, od Franje Kuhača nadalje, koju je priredila Nada Bezić, voditeljica knjižnice u HGZ-u. Predavanja i sve vezano uz prvih 14 dana teorije glazbe može se vidjeti u dokumentu Dani teorije glazbe 1 – 14, a sve ostale Dane teorije glazbe može se vidjeti na stranici Društva, www.hdgt.hr.
Sjedište Društva i sve aktivnosti Društva bile su vezane uz Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, jer sam tamo bio zaposlen i sve tiskovine Društva bile su tamo na tavanu škole i u mojim ormarima.
Zatim su se promijenile okolnosti i već se 2016. sjedište Društva preselilo u Palmotićevu 2. Škola Vatroslava Lisinskog odbila je ustupiti prostor za okupljanje članova uz Dane teorije glazbe pa su 12. Dani teorije glazbe održani u Glazbenoj školi Zlatka Grgoševića u Sesvetama. Društvo se tako vratilo u mjesto gdje je 2000. godine održana prva promocija Malog ljetopisa Anne Magdalene Bach i uz prikladan koncert prvi je put javno, uz svekoliku medijsku potporu, obznanjen rad Društva. I ovaj puta smo se nanosili časopisa i knjiga – te godine 21 naslov, no oni koji su bili tamo dobro se sjećaju prekrasnog osjećaja da je teorija glazbe dobrodošla u Glazbenu školu Zlatka Grgoševića! I tako su Dani teorije glazbe postali još i bolji, a promjenom mjesta održavanja još i bliži velikom dijelu članstva.
2017. godine 13. Dani teorije glazbe održani su u Glazbenoj školi u Varaždinu, koja oduvijek podupire djelovanje Društva na sve moguće načine, i gdje je isto tako teorija dobrodošla na velika vrata.
U okviru 14. dana teorije glazbe, 13. i 14. listopada 2018., na izbornoj skupštini Društva izabrano je novo vodsto i predsjednica Društva postala je Martina Belković, prof. Sve aktivnosti i djelovanje Društva nastavljaju se i dalje, o čemu su podaci na stranici Društva, www.hdgt.hr.